Počeli smo 1907.
Počeci zadružnog organiziranja u Dalmaciji
Začeci zadružnih odnosa, građenih na zajedništvu i solidarnosti, nastali su kada je čovjek je shvatio da je u zajednici jači, sigurniji, lakše podnosi teškoće, stvara i brani stvoreno. Osnovna organizacija Hrvata prilikom dolaska na jadransku obalu u 7. stoljeću bila je oslonjena na obiteljske zajednice slične današnjim zadrugama. Temeljile su se na zadružnim načelima zajedništva, jednakosti, uzajamnosti, solidarnosti.
„Družba“ u pustinji Blaca
Jedan od prvih oblika udruženog djelovanja bila je pustinjačka „družba“ u pustinji Blaca na otoku Braču. Svećenici glagoljaši, bježeći iz Poljica pred Turcima, dolaze na Brač gdje im knez dodjeljuje pustinjski predjel Blaca. Kod špilje Ljubitovica podižu samostan i gospodarske zgrade. Počinju se baviti poljodjelstvom, koje je bilo osnovni izvor egzistencije. Ispravom od 20. lipnja 1950. biskup Petar Cedulin dopustio je svećeniku Vitačiću da utemelji „družbu“ i to po zadružnim načelima ravnopravnosti, uzajamnosti, moralnosti, socijalne sigurnosti i zajedničkog odlučivanja.
Blagajnica uzajamne vjeresije
Prvo zadružno udruživanje u Dalmaciji, pretežno težaka i obrtnika, dogodilo se 5. lipnja 1864. kada je osnovana Blagajnica uzajamne vjeresije u Korčuli (Cassa di Mutuo sredito in Curzola). Na dan osnivanja bilo je 90 družinara potpisnika iz političkog kotara Korčule, privučenih potrebom, a ne političkim uvjerenjem. Razlog osnivanja bio je stvoriti raspoloživa sredstva koja bi se koristila za zajmove s prihvatljivim kamatama kako bi se pomoglo u kriznim razdobljima, ali i za osiguranje razvoja obiteljskih gospodarstava.
Osnivanje Zadružnog saveza Dalmacije
Početkom 19. Stoljeća u Dalmaciji već djeluje preko 160 zadruga, pa se nametnulo razmišljanje o povezivanju zadruga u više forme organizacije.Zadruge su s oduševljenjem prihvatile tu ideju, pa je 21. veljače 1907. organizirana Osnivačka skupština u Splitu. U Općinskoj vijećnici okupilo se 40 predstavnika kreditnih i gospodarskih zadruga Dalmacije da utemelje zadružni savez. Pretežno su to bile seoske zajmovne bllagajne, ali je bilo i vinarskih, uljarskih, ribarskih, ružmarinskih, obrtničko-potrošačkih i drugih zadruga. Nakon što je izabran za predsjednika Saveza, dr. Ivan Marović je rekao: „Sjeme je bačeno u zemlju, uhvatilo klicu, a sada treba da gojimo i čvstimo ovu ustanovu... Ovaj savez naših zadruga jest historički događaj u našemu narodu...Zadrugarstvo je prirodno hrvatskom narodu, koji je uvijek živio zadružnim životom...“ O osnivanju Zadružnog saveza Dalmacije pisao je i Narodni list.
Djelatnost Zadružnog saveza Dalmacije
Zadružni savez Dalmacije na usluzi je svim zadrugama i zadrugarima ili onima koji to tek namjeravaju postati. Stručna služba Saveza pruža usluge savjeta iz posebnih znanja o zadružnim propisima i uvjetima poslovanja zadruga. Sukladno volji članova Saveza, pomoć se daje svima koji to zatraže, jer je jedan od temeljnih ciljeva Saveza unaprjeđenje zadrugarstva putem pomoći u osnivanju zadruga, ostvarivanju projekata zadruga, pružanju pravnih i poslovnih savjeta te organizaciji javnih događanja prilikom kojih se zadruge i zadrugarstvo promoviraju u medijima.
Tijela Saveza
Skupština
Nadzorni odbor
Predsjednik i upravitelj Saveza
Savjetodavno vijeće (radno tijelo)
Družba u pustinji Blaca
Prvi statut Blagajnice uzajamne vjeresije
Članak iz Narodnog lista
Zgrada Općinske vijećnice u Splitu
Plaketa Agromediteranskog zavoda Mostar
Povelja Republike Hrvatske
Zadrugarstvo na području Zadarske županije ima dugu tradiciju. Tu su stanovnici vrlo rano prihvatili zadrugarstvo kao oblik udruživanja koji im može pomoći u njihovim gospodarskim aktivnostima. Tako je 1874. godine u Zadru, kao druga u Dalmaciji, osnovana zadruga pod nazivom Societa pella pesca da bagno e del corallo (Društvo za lov spužava za pranje i koralje). Na ovom području je 1907. godine bilo najviše zadruga u Dalmaciji, pa je na 3900 stanovnika...
VišePrva zadruga na području Šibensko-kninske županije osnovana je u Šibeniku 1898. godine kao Poljoprivredna zajmovna blagajna. I ostale prve zadruge na ovom području osnivaju se kao zajmovne ili seoske blagajne, poput one u Murteru osnovane također 1898. godine, te Primoštenu i Prvić Šepurinama osnovanih 1899. godine. Njihovi članovi su pretežno bili vinogradari, jer se tada najviše stanovništva bavilo vinogradrstvom i vinarstvom. Pod vinovom lozom...
VišeSplitsko-dalmatinska županija prostorno je najveća županija Dalmacije, a ujedno i županija s najvećim brojem zadruga, ne samo u Dalmaciji, već i na razini Hrvatske. Prva zadruga na ovom području osnovana je 1875. godine u Grohotama na Šolti i to kao Pčelarska zadruga. 1892. godine u Velom Grablju osnovana je Ružmarinska zadruga, a godinu dana kasnije u istom mjestu osnovana je Seoska blagajna. U Splitu je 1896. godine osnovana Splitsko težačka blagajna,...
VišeDubrovačko-neretvanska županija ima dugu tradiciju zadrugarstva. Naime, zadruge su u povijesti ovog područja vrlo često bile jedini oblik putem kojeg su poljoprivrednici prodavali svoj proizvod. Upravo je na području ove županije osnovana prva zadruga u Dalmaciji, ujedno i prva poljoprivredna zadruga u Hrvatskoj. Riječ je o Blagajnici uzajamne vjeresije, osnovane 1864. godine u Korčuli. Zadruga je rasprostranjeno djelovala i imala je svoju ispostavu...
Više