O nama

Počeli smo 1907.

Počeci zadružnog organiziranja u Dalmaciji

Začeci zadružnih odnosa, građenih na zajedništvu i solidarnosti, nastali su kada je čovjek je shvatio da je u zajednici jači, sigurniji, lakše podnosi teškoće, stvara i brani stvoreno. Osnovna organizacija Hrvata prilikom dolaska na jadransku obalu u 7. stoljeću bila je oslonjena na obiteljske zajednice slične današnjim zadrugama. Temeljile su se na zadružnim načelima zajedništva, jednakosti, uzajamnosti, solidarnosti.

„Družba“ u pustinji Blaca

Jedan od prvih oblika udruženog djelovanja bila je pustinjačka „družba“ u pustinji Blaca na otoku Braču. Svećenici glagoljaši, bježeći iz Poljica pred Turcima, dolaze na Brač gdje im knez dodjeljuje pustinjski predjel Blaca. Kod špilje Ljubitovica podižu samostan i gospodarske zgrade. Počinju se baviti poljodjelstvom, koje je bilo osnovni izvor egzistencije. Ispravom od 20. lipnja 1950. biskup Petar Cedulin dopustio je svećeniku Vitačiću da utemelji „družbu“ i to po zadružnim načelima ravnopravnosti, uzajamnosti, moralnosti, socijalne sigurnosti i zajedničkog odlučivanja.

Blagajnica uzajamne vjeresije

Prvo zadružno udruživanje u Dalmaciji, pretežno težaka i obrtnika, dogodilo se 5. lipnja 1864. kada je osnovana Blagajnica uzajamne vjeresije u Korčuli (Cassa di Mutuo sredito in Curzola). Na dan osnivanja bilo je 90 družinara potpisnika iz političkog kotara Korčule, privučenih potrebom, a ne političkim uvjerenjem. Razlog osnivanja bio je stvoriti raspoloživa sredstva koja bi se koristila za zajmove s prihvatljivim kamatama kako bi se pomoglo u kriznim razdobljima, ali i za osiguranje razvoja obiteljskih gospodarstava.

Osnivanje Zadružnog saveza Dalmacije

Početkom 19. Stoljeća u Dalmaciji već djeluje preko 160 zadruga, pa se nametnulo razmišljanje o povezivanju zadruga u više forme organizacije.Zadruge su s oduševljenjem prihvatile tu ideju, pa je 21. veljače 1907. organizirana Osnivačka skupština u Splitu. U Općinskoj vijećnici okupilo se 40 predstavnika kreditnih i gospodarskih zadruga Dalmacije da utemelje zadružni savez. Pretežno su to bile seoske zajmovne bllagajne, ali je bilo i vinarskih, uljarskih, ribarskih, ružmarinskih, obrtničko-potrošačkih i drugih zadruga. Nakon što je izabran za predsjednika Saveza, dr. Ivan Marović je rekao: „Sjeme je bačeno u zemlju, uhvatilo klicu, a sada treba da gojimo i čvstimo ovu ustanovu... Ovaj savez naših zadruga jest historički događaj u našemu narodu...Zadrugarstvo je prirodno hrvatskom narodu, koji je uvijek živio zadružnim životom...“  O osnivanju Zadružnog saveza Dalmacije pisao je i Narodni list.

Djelatnost Zadružnog saveza Dalmacije

Zadružni savez Dalmacije na usluzi je svim zadrugama i zadrugarima ili onima koji to tek namjeravaju postati. Stručna služba Saveza pruža usluge savjeta iz posebnih znanja o zadružnim propisima i uvjetima poslovanja zadruga. Sukladno volji članova Saveza, pomoć se daje svima koji to zatraže, jer je jedan od temeljnih ciljeva Saveza unaprjeđenje zadrugarstva putem pomoći u osnivanju zadruga, ostvarivanju projekata zadruga, pružanju pravnih i poslovnih savjeta te organizaciji javnih događanja prilikom kojih se zadruge i zadrugarstvo promoviraju u medijima.

Tijela Saveza

Skupština
Nadzorni odbor
Predsjednik i upravitelj Saveza
Savjetodavno vijeće (radno tijelo)

Zadrugarstvo Dalmacije

Zadrugarstvo Dalmacije

„Živjeti na otoku u prošlim stoljećima značilo je grčevito se boriti za opstanak. Zbog toga su svi ljudski umni i fizički potencijali od rođenja do smrti bili posvećeni jednoj jedinoj svrsi: kako bolje i kulturnije preživjeti, te mlađim naraštajima učiniti život snošljivijim. U tom vječitom nadahnuću i borbi za bolje sutra ljudi su krčili putove i ondje gdje uzora nije bilo, jer ih je vodio zdrav razum i životni poriv.“  Preteče prvih zadruga u... Više

Zadrugarstvo Zadarske županije

Zadrugarstvo na području Zadarske županije ima dugu tradiciju. Tu su stanovnici vrlo rano prihvatili zadrugarstvo kao oblik udruživanja koji im može pomoći u njihovim gospodarskim aktivnostima. Tako je 1874. godine u Zadru, kao druga u Dalmaciji, osnovana zadruga pod nazivom Societa pella pesca da bagno e del corallo (Društvo za lov spužava za pranje i koralje). Na ovom području je 1907. godine bilo najviše zadruga u Dalmaciji, pa je na 3900 stanovnika... Više

Zadrugarstvo Šibensko-kninske županije

Prva zadruga na području Šibensko-kninske županije osnovana je u Šibeniku 1898. godine kao Poljoprivredna zajmovna blagajna. I ostale prve zadruge na ovom području osnivaju se kao zajmovne ili seoske blagajne, poput one u Murteru osnovane također 1898. godine, te Primoštenu i Prvić Šepurinama osnovanih 1899. godine. Njihovi članovi su pretežno bili vinogradari, jer se tada najviše stanovništva bavilo vinogradrstvom i vinarstvom. Pod vinovom lozom... Više

Zadrugarstvo Splitsko-dalmatinske županije

Splitsko-dalmatinska županija prostorno je najveća županija Dalmacije, a ujedno i županija s najvećim brojem zadruga, ne samo u Dalmaciji, već i na razini Hrvatske. Prva zadruga na ovom području osnovana je 1875. godine u Grohotama na Šolti i to kao Pčelarska zadruga. 1892. godine u Velom Grablju osnovana je Ružmarinska zadruga, a godinu dana kasnije u istom mjestu osnovana je Seoska blagajna.  U Splitu je 1896. godine osnovana Splitsko težačka blagajna,... Više

Zadrugarstvo Dubrovačko-neretvanske županije

Dubrovačko-neretvanska županija ima dugu tradiciju zadrugarstva. Naime, zadruge su u povijesti ovog područja vrlo često bile jedini oblik putem kojeg su poljoprivrednici prodavali svoj proizvod. Upravo je na području ove županije osnovana prva zadruga u Dalmaciji, ujedno i prva poljoprivredna zadruga u Hrvatskoj. Riječ je o Blagajnici uzajamne vjeresije, osnovane 1864. godine u Korčuli. Zadruga je rasprostranjeno djelovala i imala je svoju ispostavu... Više

ZADRUGARSTVO DALMACIJE


Zadrugarstvo Zadarske županije

Zadrugarstvo na području Zadarske županije ima dugu tradiciju. Tu su stanovnici vrlo rano prihvatili zadrugarstvo kao oblik udruživanja koji im može pomoći u njihovim gospodarskim aktivnostima. Tako je 1874. godine u Zadru, kao druga u Dalmaciji, osnovana zadruga pod nazivom Societa pella pesca da bagno e del corallo (Društvo za lov spužava za pranje i koralje). Na ovom području je 1907. godine bilo najviše zadruga u Dalmaciji, pa je na 3900 stanovnika...

Više

Zadrugarstvo Šibensko-kninske županije

Prva zadruga na području Šibensko-kninske županije osnovana je u Šibeniku 1898. godine kao Poljoprivredna zajmovna blagajna. I ostale prve zadruge na ovom području osnivaju se kao zajmovne ili seoske blagajne, poput one u Murteru osnovane također 1898. godine, te Primoštenu i Prvić Šepurinama osnovanih 1899. godine. Njihovi članovi su pretežno bili vinogradari, jer se tada najviše stanovništva bavilo vinogradrstvom i vinarstvom. Pod vinovom lozom...

Više

Zadrugarstvo Splitsko-dalmatinske županije

Splitsko-dalmatinska županija prostorno je najveća županija Dalmacije, a ujedno i županija s najvećim brojem zadruga, ne samo u Dalmaciji, već i na razini Hrvatske. Prva zadruga na ovom području osnovana je 1875. godine u Grohotama na Šolti i to kao Pčelarska zadruga. 1892. godine u Velom Grablju osnovana je Ružmarinska zadruga, a godinu dana kasnije u istom mjestu osnovana je Seoska blagajna.  U Splitu je 1896. godine osnovana Splitsko težačka blagajna,...

Više

Zadrugarstvo Dubrovačko-neretvanske županije

Dubrovačko-neretvanska županija ima dugu tradiciju zadrugarstva. Naime, zadruge su u povijesti ovog područja vrlo često bile jedini oblik putem kojeg su poljoprivrednici prodavali svoj proizvod. Upravo je na području ove županije osnovana prva zadruga u Dalmaciji, ujedno i prva poljoprivredna zadruga u Hrvatskoj. Riječ je o Blagajnici uzajamne vjeresije, osnovane 1864. godine u Korčuli. Zadruga je rasprostranjeno djelovala i imala je svoju ispostavu...

Više

Sabatina 2023.

Noćnjak 2024.