Zadrugarstvo Dalmacije

„Živjeti na otoku u prošlim stoljećima značilo je grčevito se boriti za opstanak. Zbog toga su svi ljudski umni i fizički potencijali od rođenja do smrti bili posvećeni jednoj jedinoj svrsi: kako bolje i kulturnije preživjeti, te mlađim naraštajima učiniti život snošljivijim. U tom vječitom nadahnuću i borbi za bolje sutra ljudi su krčili putove i ondje gdje uzora nije bilo, jer ih je vodio zdrav razum i životni poriv.“ 

Preteče prvih zadruga u svijetu možemo pronaći upravo u Dalmaciji. Naime, u 16. stoljeću svećenici glagoljaši, bježeći iz Poljica pred turcima, došli su na pustinjski predio Blaca na otoku Braču, gdje su u blizini špilje Ljubovitica podignuli samostan i gospodarske zgrade. Uskoro se počinju baviti i poljodjeljstvom, saditi masline, lozu i drugo voće i povrće, a u kamenim košnicama čuvaju pčele.

20. lipnja 1590. godine svećenik Vitačić je u samostanu utemeljio zajednicu (družbu) otvorenu i za svjetovne osobe, a sama družba temeljila se na načelima ravnopravnosti, uzajamnosti, moralnosti, socijalne sigurnosti i zajedničkog odlučivanja, koja se kasnije prepoznaju kao temeljna zadružna načela.

Ideja zadrugarstva u Dalmaciji nailazi na plodno tlo nedugo nakon osnivanja prvih zadruga u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Prva zadruga u Dalmaciji, osnovana je u Korčuli 1864. godine, pod nazivom Blagajnica uzajamne vjeresije (Cassa di Mutuo credito in Corzula). Ova zadruga je osnovana tek dvadeset godina nakon osnivanja Rochdaleskog pravednog pionirskog društva, prve zadruge modernog zadružnog organiziranja, a radilo se o štedno-kreditnoj zadruzi u koju su se udruživali  pretežito težaci i obrtnici. Blagajnica uzajamne vjeresije bila je prvijenac u Dalmaciji i među prvima u Hrvatskoj, pa mnogi drže Korčulu kolijevkom dalmatinskog zadrugarstva, koja je imala velik utjecaj na razvoj zadrugarstva kod nas.

U Zadru je 1874. godine osnovana zadruga pod nazivom Društvo za lov spužava za pranje i koralje (Societa pella pesca da bagno e dell corallo), a nekoliko mjeseci kasnije u Makarskoj je registrirana i Uljarska družba makarsko-primorska, s ograničenim jamstvom. Iako se ovi oblici udruživanja, zbog nedostatka odgovarajućeg zakona o zadrugama, isprva nisu nazivali zadrugama, nema sumnje da se radilo upravo o zadrugama. Na to ukazuju i osnovna zadružna načela na kojima su temeljili svoje djelovanje: načela samopomoći, jednakosti, uzajamnosti, dobrovoljnosti, demokratskih izbora te posebno moralnosti.

Dalmatinski kamen postao je plodno tlo za razvoj zadruga upravo iz razloga što se tu oduvijek životarilo u gospodarski jalovim i mačem sječenim vremenima. Dalmacija je od pamtivijeka bila pljačkana, pustošena i paljena, a u kršu i kamenu bilo je teško stvoriti i sačuvati koricu kruha. Napušten, osiromašen i siromaštvom izmučen dalmatinski puk rano je shvatio da samo u zajednici može biti jači. Udružen se počeo odupirati nevoljama koje su ga snalazile.

Na području Dalmacije djeluje 396 zadruga koje okupljaju 7458 zadrugara, te zapošljavaju 787 ljudi. Dalmatinske zadruge imaju važnu ulogu ne samo za gospodarski život mjesta, već su često u malim ruralnim sredinama nositelji života općenito, zbog čega imaju izraženu i socijalnu komponentu. Tako su se npr. u zadružnim domovima organizirale posjete liječnika, društvena okupljanja, priredbe i sl. Zadružne prodavaonice opskrbljivale su stanovništvo prehrambenim proizvodima u uvjetima u kojima ostali gospodarski subjekti nisu imali motiva za poslovanje.

 

Mnoga dalmatinska mjesta živa su, s mladim ljudima i djecom na popisima mještana, uvelike zaslugom tamošnjih zadruga u kojima se ne juri za profitom, nego teži zdravom, uzajamnošću prožetom životu. Zahvaljujući tim istim zadrugama pošip, dingač ili babić, koji su velikim dijelom izrasli u zadružnim vinogradima, postaju svjetski priznate vinske marke. 

 

Zadrugarstvo Dalmacije

Zadrugarstvo Dalmacije

„Živjeti na otoku u prošlim stoljećima značilo je grčevito se boriti za opstanak. Zbog toga su svi ljudski umni i fizički potencijali od rođenja do smrti bili posvećeni jednoj jedinoj svrsi: kako bolje i kulturnije preživjeti, te mlađim naraštajima učiniti život snošljivijim. U tom vječitom nadahnuću i borbi za bolje sutra ljudi su krčili putove i ondje gdje uzora nije bilo, jer ih je vodio zdrav razum i životni poriv.“  Preteče prvih zadruga u... Više

Zadrugarstvo Zadarske županije

Zadrugarstvo na području Zadarske županije ima dugu tradiciju. Tu su stanovnici vrlo rano prihvatili zadrugarstvo kao oblik udruživanja koji im može pomoći u njihovim gospodarskim aktivnostima. Tako je 1874. godine u Zadru, kao druga u Dalmaciji, osnovana zadruga pod nazivom Societa pella pesca da bagno e del corallo (Društvo za lov spužava za pranje i koralje). Na ovom području je 1907. godine bilo najviše zadruga u Dalmaciji, pa je na 3900 stanovnika... Više

Zadrugarstvo Šibensko-kninske županije

Prva zadruga na području Šibensko-kninske županije osnovana je u Šibeniku 1898. godine kao Poljoprivredna zajmovna blagajna. I ostale prve zadruge na ovom području osnivaju se kao zajmovne ili seoske blagajne, poput one u Murteru osnovane također 1898. godine, te Primoštenu i Prvić Šepurinama osnovanih 1899. godine. Njihovi članovi su pretežno bili vinogradari, jer se tada najviše stanovništva bavilo vinogradrstvom i vinarstvom. Pod vinovom lozom... Više

Zadrugarstvo Splitsko-dalmatinske županije

Splitsko-dalmatinska županija prostorno je najveća županija Dalmacije, a ujedno i županija s najvećim brojem zadruga, ne samo u Dalmaciji, već i na razini Hrvatske. Prva zadruga na ovom području osnovana je 1875. godine u Grohotama na Šolti i to kao Pčelarska zadruga. 1892. godine u Velom Grablju osnovana je Ružmarinska zadruga, a godinu dana kasnije u istom mjestu osnovana je Seoska blagajna.  U Splitu je 1896. godine osnovana Splitsko težačka blagajna,... Više

Zadrugarstvo Dubrovačko-neretvanske županije

Dubrovačko-neretvanska županija ima dugu tradiciju zadrugarstva. Naime, zadruge su u povijesti ovog područja vrlo često bile jedini oblik putem kojeg su poljoprivrednici prodavali svoj proizvod. Upravo je na području ove županije osnovana prva zadruga u Dalmaciji, ujedno i prva poljoprivredna zadruga u Hrvatskoj. Riječ je o Blagajnici uzajamne vjeresije, osnovane 1864. godine u Korčuli. Zadruga je rasprostranjeno djelovala i imala je svoju ispostavu... Više

ZADRUGARSTVO DALMACIJE


Zadrugarstvo Zadarske županije

Zadrugarstvo na području Zadarske županije ima dugu tradiciju. Tu su stanovnici vrlo rano prihvatili zadrugarstvo kao oblik udruživanja koji im može pomoći u njihovim gospodarskim aktivnostima. Tako je 1874. godine u Zadru, kao druga u Dalmaciji, osnovana zadruga pod nazivom Societa pella pesca da bagno e del corallo (Društvo za lov spužava za pranje i koralje). Na ovom području je 1907. godine bilo najviše zadruga u Dalmaciji, pa je na 3900 stanovnika...

Više

Zadrugarstvo Šibensko-kninske županije

Prva zadruga na području Šibensko-kninske županije osnovana je u Šibeniku 1898. godine kao Poljoprivredna zajmovna blagajna. I ostale prve zadruge na ovom području osnivaju se kao zajmovne ili seoske blagajne, poput one u Murteru osnovane također 1898. godine, te Primoštenu i Prvić Šepurinama osnovanih 1899. godine. Njihovi članovi su pretežno bili vinogradari, jer se tada najviše stanovništva bavilo vinogradrstvom i vinarstvom. Pod vinovom lozom...

Više

Zadrugarstvo Splitsko-dalmatinske županije

Splitsko-dalmatinska županija prostorno je najveća županija Dalmacije, a ujedno i županija s najvećim brojem zadruga, ne samo u Dalmaciji, već i na razini Hrvatske. Prva zadruga na ovom području osnovana je 1875. godine u Grohotama na Šolti i to kao Pčelarska zadruga. 1892. godine u Velom Grablju osnovana je Ružmarinska zadruga, a godinu dana kasnije u istom mjestu osnovana je Seoska blagajna.  U Splitu je 1896. godine osnovana Splitsko težačka blagajna,...

Više

Zadrugarstvo Dubrovačko-neretvanske županije

Dubrovačko-neretvanska županija ima dugu tradiciju zadrugarstva. Naime, zadruge su u povijesti ovog područja vrlo često bile jedini oblik putem kojeg su poljoprivrednici prodavali svoj proizvod. Upravo je na području ove županije osnovana prva zadruga u Dalmaciji, ujedno i prva poljoprivredna zadruga u Hrvatskoj. Riječ je o Blagajnici uzajamne vjeresije, osnovane 1864. godine u Korčuli. Zadruga je rasprostranjeno djelovala i imala je svoju ispostavu...

Više

Sabatina 2017.

Noćnjak 2018.