Zadrugarstvo na području Zadarske županije ima dugu tradiciju. Tu su stanovnici vrlo rano prihvatili zadrugarstvo kao oblik udruživanja koji im može pomoći u njihovim gospodarskim aktivnostima. Tako je 1874. godine u Zadru, kao druga u Dalmaciji, osnovana zadruga pod nazivom Societa pella pesca da bagno e del corallo (Društvo za lov spužava za pranje i koralje). Na ovom području je 1907. godine bilo najviše zadruga u Dalmaciji, pa je na 3900 stanovnika otpadala jedna zadruga. U narednom razdoblju, njihov broj počinje znatno opadati. Nakon Drugog svjetskog rata, u duhu novih socijalističkih stremljenja, dolazi do preoblikovanja zadruga i na ovom području, a zbog lošeg poslovanja mnoge se potom i ukidaju. Uspostavom samostalne i neovisne Hrvatske, osnivaju se nove zadruge na čistim ekonomskim odnosima.
Danas na području Zadarske županije djeluje 85 zadruga u koje je učlanjeno 1600 zadrugara. Ove zadruge zapošljavaju 236 osoba, a u 2013. godini ostvarile su ukupan prihod u iznosu oko 135 mil. kuna. U Zadarskoj županiji zadruge se pretežito bave poljoprivrednom djelatnošću, a uz to su zastupljene i prerađivačka industrija i trgovina.
Primjer dobre prakse
Ribarska zadruga OMEGA 3 iz mjesta Kali jedna je od najuspješnijih zadruga u Hrvatskoj, iako je relativno mlada, ima tek 7 godina. Zadruga je osnovana 2008. godine, a bavi se ulovom i prodajom sitne plave ribe. Danas Omega 3 okuplja 23 zadrugara i 31 brod.
U kolovozu 2012. godine Zadruga Omega 3 je u poslovno industrijskoj zoni Šopot (Benkovac) otvorila novi pogon za skladištenje i preradu sitne plave ribe. Projekt je vrijedan 40 mil. kuna, a za isti su povučena sredstva iz IPARD programa u iznosu od 10,7 mil. kuna.
Ribarska zadruga OMEGA 3 iz Kali na otoku Ugljanu, jedna je od najuspješnijih zadruga u Hrvatskoj.
Zadrugarstvo na području Zadarske županije ima dugu tradiciju. Tu su stanovnici vrlo rano prihvatili zadrugarstvo kao oblik udruživanja koji im može pomoći u njihovim gospodarskim aktivnostima. Tako je 1874. godine u Zadru, kao druga u Dalmaciji, osnovana zadruga pod nazivom Societa pella pesca da bagno e del corallo (Društvo za lov spužava za pranje i koralje). Na ovom području je 1907. godine bilo najviše zadruga u Dalmaciji, pa je na 3900 stanovnika...
VišePrva zadruga na području Šibensko-kninske županije osnovana je u Šibeniku 1898. godine kao Poljoprivredna zajmovna blagajna. I ostale prve zadruge na ovom području osnivaju se kao zajmovne ili seoske blagajne, poput one u Murteru osnovane također 1898. godine, te Primoštenu i Prvić Šepurinama osnovanih 1899. godine. Njihovi članovi su pretežno bili vinogradari, jer se tada najviše stanovništva bavilo vinogradrstvom i vinarstvom. Pod vinovom lozom...
VišeSplitsko-dalmatinska županija prostorno je najveća županija Dalmacije, a ujedno i županija s najvećim brojem zadruga, ne samo u Dalmaciji, već i na razini Hrvatske. Prva zadruga na ovom području osnovana je 1875. godine u Grohotama na Šolti i to kao Pčelarska zadruga. 1892. godine u Velom Grablju osnovana je Ružmarinska zadruga, a godinu dana kasnije u istom mjestu osnovana je Seoska blagajna. U Splitu je 1896. godine osnovana Splitsko težačka blagajna,...
VišeDubrovačko-neretvanska županija ima dugu tradiciju zadrugarstva. Naime, zadruge su u povijesti ovog područja vrlo često bile jedini oblik putem kojeg su poljoprivrednici prodavali svoj proizvod. Upravo je na području ove županije osnovana prva zadruga u Dalmaciji, ujedno i prva poljoprivredna zadruga u Hrvatskoj. Riječ je o Blagajnici uzajamne vjeresije, osnovane 1864. godine u Korčuli. Zadruga je rasprostranjeno djelovala i imala je svoju ispostavu...
Više